Otvaranje

08 

april 2022.

252 godine umetnosti / Strategije sećanja  

Iz istorije umetničkih udruženja Vojvodine

Izložba / Publikacija / Veb stranica / Tribine / Diskusije / Javna vođenja / Radionice za decu i omladinu

Trajanje: 08. april – 08. maj 2022.

Kustosi: Vladimir Mitrović (MSUV) / Bosiljka Zirojević Lečić (SULUV) / Aleksandar Bede (DaNS) / Zdravko Rajčetić (UPIDIV)

Grafički i veb dizajn projekta: Nenad S. Lazić (UPIDIV)

Izbor muzike: Aleksandra Vrebalov

Izložba 252 godine umetnosti / Strategije sećanja, sa svim pratećim sadržajima, ima za cilj da na jednom mestu, u optimalnim galerijskim uslovima centralne muzejske ustanove savremene umetnosti u AP Vojvodini, prikaže bogato višedecenijsko delovanje tri reprezentativna umetnička udruženja likovnih umetnika koja deluju u kontinuitetu više od pola veka – Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine (SULUV, 1946), Društva arhitekata Novog Sada (DaNS, 1960) i Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Vojvodine (UPIDIV, 1964), kao i Muzeja savremene umetnosti Vojvodine (MSUV, 1966). Materijal koji je predviđen za izlaganje ove zajedničke, trodelno koncipirane izložbe, uključuje kustoski izbor iz dokumentacije udruženja, delove izložbi posvećene njihovim istorijatima, štampani materijal – knjige, katalozi, plakati itd. – posebno dizajnirane i štampane printove sa uređenim legendama na srpskom i engleskom jeziku, dokumentarni filmski i video materijal za prikazivanje na zidnim ekranima, kao i odabrane radove članova udruženja iz kolekcije MSUV – slike, skulpture, keramiku, keramoplastiku, crteže, plakate. Sve izloženo i postavljeno na vebu takođe je dvojezično što će omogućiti opšte upoznavanje sa najvažnijim podacima i činjenicama o nastanku i bogatoj delatnosti ovih udruženja. Način, vrsta i format prezentacije sadržaja izložbe biće prilagođen i usmeren ka novim elektronskim medijima i društvenim platformama. Pored izložbe i medijske prezentacije opširnijeg vizuelnog materijala biće organizovano i više stručnih vođenja kustosa i kustoskog tima, javne prezentacije rada i novih izdanja udruženja i MSUV, razgovori sa umetnicima i radionice za decu i omladinu različitih uzrasta uz prisustvo umetnika i arhitekata. Izložbu i elektronska izdanja pratiće odgovarajuća muzika vojvođanskih kompozitora nastala tokom druge polovine 20. veka, u izboru kompozitorke Aleksandre Vrebalov. Predviđeno je, takođe, i snimanje svih dešavanja u vezi sa pripremom izložbe, sam tok trajanja izložbe, te snimanje kratkih dokumentarnih priloga i filmova o istorijatu svih udruženja i MSUV kao krovne pokrajinske muzejske ustanove koja se bavi istraživanjem, izučavanjem, prezentacijom i prikupljanjem dela savremene umetnosti u Vojvodini i regiji.

U godini kada Novi Sad predstavlja jednu od evropskih prestonica kulture, prvi put u istoriji naše zemlje, MSUV se odlučio da organizuje kamernu izložbu, sa pratećim događajima, posvećenu višedecenijskom delovanju novosadskih i vojvođanskih umetničkih udruženja – Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine (SULUV), Društva arhitekata Novog Sada (DaNS), Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Vojvodine (UPIDIV) – kako bi na skroman način obeležili 252-godišnjicu našeg zajedničkog rada. Jednostavnom sabiranju godina postojanja udruženja dodate su i godine postojanja Muzeja, pa se tako došlo do više od četvrt veka zajedničkog, paralelnog delovanja na polju umetničkog stvaralaštva, dok samo muzejsko i galerijsko praćenja tekuće likovne i arhitektonske scene teče u kontinuitetu od pedesetak godina. Kustoski tim pred sobom nije imao lak zadatak. Trebalo je u kratkim osnovnim crtama, na određenom prostoru, simbolično, ili pak na osnovu vlastitih utisaka, prikazati višedecenijsko delovanje umetničkih udruženja. Uz sva ograničenja koja se protežu skoro u nedogled, ali koja nas nisu obeshrabrila, pokušali smo da prikažemo naša viđenja istorijata udruženja obimno koristeći pisane izvore, monografije, kataloge salona, samostalnih i kolektivnih izložbi, plakate, pres-klipinge, kao i postojeće video i audio snimke, a, takođe, želeli smo da rad udruženja prikažemo i preko dela njihovih članova koja se čuvaju u MSUV. Odlučili smo se za nekoliko najeminentnijih vojvođanskih umetnika druge polovine proteklog veka, a posebnu pažnju usmerili smo ka elektronskom prikazivanju na samoj izložbi. Birajući između mnoštva događaja, izložbi i manifestacija želeli smo da vizuelno obogatimo samu izložbu izborom umetničkih radova i plakata. Svesni da nismo u mogućnosti da prezentujemo kompletne istorijate udruženja ciljano smo birali one koji, iz današnjeg ugla posmatrano, mogu da figuriraju kao njihovi simboli. Smatramo da je savremeni gledalac i čitalac samo onaj koji je uspeo da upozna svoju prošlost i koji, shodno tome, samostalno može da napravi izbor koji bi bio u duhu vremena u kom živi.

Teško je, pa i nemoguće, na jednom mestu, u kratkim crtama, predstaviti višedecenijski rad i delovanje udruženja. Posebno su bile plodne šezdesete i sedamdesete godine kada udruženja aktiviraju svoje izlagačke prakse u svojim (novim) galerijama koje su, odmah potom, postale ključna mesta likovnog života grada. U isto vreme započinje se i organizovanje godišnjih izložbi, prolećnih i jesenjih salona ili pak bijenalnih manifestacija. U vreme koje nije bilo naklonjeno publikovanju i štampanju kataloga i knjiga, udruženja su uspela da objave značajna monografska izdanja, kao i čitav niz kataloga samostalnih izložbi. Brzo se u likovni život pokrajine uključuje i Muzej savremene umetnosti sa brojnim aktivnostima usmerenim ka praćenju i promociji delovanja umetnika, članova udruženja. Već dve generacije kustosa Muzeja pratile su delovanje umetnika organizujući im veliki broj samostalnih i kolektivnih izložbi uz solidne kataloge. Muzej je takođe bio i ostao dokumentaciona baza delovanja svih udruženja, a njegove raznovrsne zbirke godinama su popunjavane originalnim umetničkim delima članova udruženja. SULUV već ima razgranata polja svojih kontinuiranih aktivnosti i programa – izložbe članova, saradnja i partnerske realizacije, edukativno-istraživački program, razmena i boravak gostujućih umetnika, izdavačka delatnost i program novih umetničkih praksi. UPIDIV kroz svoje brojne umetničke sekcije neguje izlagačku i posebno izdavačku praksu, kao i tradicionalnu bijenalnu manifestaciju FORMA (1965). DaNS pored istoimenog časopisa (1982) i dodele Nagrade za arhitekture „Đorđe Tabaković” (1995), organizuje sada već regionalni Salon arhitekture, kao i Dane arhitekture (1993), učestvuje u pripremama za različite arhitektonske i urbanističke konkurse i aktivno komentariše aktuelnu urbanističku praksu.

U godini kada Novi Sad predstavlja jednu od evropskih prestonica kulture, prvi put u istoriji naše zemlje, MSUV se odlučio da organizuje kamernu izložbu, sa pratećim događajima…

Udruženja su bila deo organizovanog državnog pokroviteljstva, kao i sastavni deo opšte kulturne politike zemlje, pokrajine i grada koji su finansirali njihov rad i delovanje i sve njihove projekte. Uz to, udruženja su se paralelno borila za bolji status samih članova, kao i za kreiranje čitave likovne scene kroz realizaciju izložbi i salona, štampanjem materijala, kroz susrete sa drugim umetnicima i sl. Nakon raspada socijalističkog sistema i uspostavljanja tranzicionog kapitalizma, te narastajuće želje vlasti da se oslobode balasta (čitaj: finansiranja) udruženja nad njih su, poput senke, nadvili crni, sluteći oblaci… Tek poslednjih godina ta senka postala je bleđa, pa i prozirnija, mada udruženja i dalje vode bitku za bolji društveni položaj umetnika i umetničke zajednice u celini. Prestižna po sastavu, udruženja su od postanka samostalno birala svoje članstvo, pa tako SULUV danas ima 563 člana, UPIDIV 325 i DaNS 613.

Saradnja umetničkih udruženja započinje ranih šezdesetih godina proteklog veka, a period posebno intenzivne saradnje bile su sedamdesete godine i projekti tzv. sinteze kroz koje su uspešno rešavana pitanja ukrašavanja i umetničkog opremanja novih gradskih objekata javnih namena. Takođe, članovi svih udruženja su aktivno učestvovali u rešavanju urbanističke problematike, posebno u slučajevima tzv. malog urbanizma (urbanistička rešenja manjih, gradskih površina), a bili su i u brojnim konkursnim komisijama gde su učestvovali u donošenju odluka o najboljim urbanističkim i arhitektonskim rešenjima za pojedine lokacije i objekte. Zajednički je projekat svih udruženja i organizovanje Novosadskog (likovnog) salona (1971). Zajednički imenitelj svih udruženja je i Muzej savremene umetnosti Vojvodine (nekada Galerija savremene likovne umetnosti) koji je započeo rad sa ciljem da prati, promoviše i istorizuje delovanje članova sva tri udruženja, što uspešno čini u kontinuitetu više od pola veka.

Svakako ne treba zaboraviti i čvrste, prijateljske i profesionalne veze članova svih udruženja. Tokom devedesetih godina prethodno uspostavljena saradnja je na određen način bila usporena, pa čak i prekinuta, budući da su se sama udruženja, pa i većina njenih članova, borila za opstanak na granici sa pukim preživljavanjem. Ipak, u poslednje vreme, iz svih udruženja, pokrenuto je niz zajedničkih akcija koje se uglavnom odnose na opšta, društvena pitanja o uređenju grada i na rešavanje profesionalnih statusa samih članova. Tako je i ovaj projekat, iniciran u MSUV, samo još jedan u nizu akcija koje imaju za cilj uspostavljanje čvršće i kvalitetnije saradnje u pronalaženju novih puteva zajedničkog delovanja. Poslednjih godina i sama su udruženja pokazala pojačano interesovanje i neku vrstu novog senzibiliteta za različite vrste istorizacije sopstvenog delovanja o čemu svedoče brojni zapisi, izložbe i projekti, knjige, katalozi i časopisi. Na kraju, treba pomenuti i pohvaliti noviju praksu svih udruženja koja se tiče istraživanja, izučavanja i predstavljanja rada njenih članova kroz niz istoriografskih projekata – Arhivska građa SULUV-a: Sedam decenija kontinuiteta (1946‒2021), dvotomna monografija UPIDIV: 50 godina primenjenih umetnosti u Vojvodini, DaNS-ova publikacija 25 godina Nagrade za arhitekture Đorđe Tabaković”, kao i 88 brojeva DaNS-a, istoimenog časopisa za arhitekturu i urbanizam, jednog od najdugotrajnijih naših arhitektonskih magazina. Sve navedeno, zajedno sa ovom bogatom izdavačkom produkcijom, svedoči o postojanju kvalitetne umetničke ponude na ovim prostorima koja je na adekvatan način praćena i beležena za pokolenja koja dolaze. Jedan od osnovnih ciljeva ove izložbe, kataloga i veb projekta je kolegijalni i muzeološki doprinos istorizaciji delovanja udruženja likovnih umetnika i arhitekata Vojvodine i Novog Sada, kao i njihove veće vidljivosti u kulturnom i umetničkom životu grada.