30
novembar 2019. u 20h
Muzej savremene umetnosti Vojvodine
Trajanje: 30. novembar 2019.
Na programu će nastupiti muzičari: Maja Radovanlija, gitara, Milana Zarić, harfa, Nenad Marković, truba, Boban Stošić, kontrabas, Aleksandar Radulović, udaraljke, Ivan Marjanović, udaraljke
Kolektiv za promociju savremene muzike Studio 6 predstavlja rani opus Maurisija Kagela (Mauricio Kagel) (1931-2008), jednog od najznačajnijih i najuticajnijih kompozitora druge polovine dvadesetog veka, poznatog po svom interesovanju za razvoj pozorišnog aspekta u izvođenju savremene muzike. Kagel je takve prakse pionirski promovisao, a one su danas u velikom usponu na međunarodnim savremeno muzičkim scenama.
U okviru projekta Kagel – Počeci muzičkog teatra, program koncerta čine solistička i kamerna dela nastala u periodu između 1960. i 1970. godine, kao štu su Sonant za ansambl, Atem za solo duvački instrument, Pas de cinq za pet udarača i Con voce za troje.
Na programu će nastupiti muzičari: Maja Radovanlija, gitara, Milana Zarić, harfa, Nenad Marković, truba, Boban Stošić, kontrabas, Aleksandar Radulović, udaraljke, Ivan Marjanović, udaraljke
Publici će kroz kompoziciju Sonant biti predstavljen koncept “instrumentalnog teatra”, kao jedne od centralnih ideja u Kagelovom stvaralaštvu, gde izvođači na sceni svojim telima dramatizuju dela kroz fizičke pokrete, napuštajući dotadašnju ulogu tradicionalnog muzičara-izvođača. Izvođači verbalno komentarišu ili imitiraju sopstveno izvođenje (i izvođenje ostalih muzičara na sceni), te kreiraju zvuke u dramskom kontekstu, ističući ideju novog virtuoziteta – koncepta koji podrazumeva izuzetnu spretnost izvođača.
Prikaz razvijanja teatra iz zvuka donosi kompozicija Pas de cinq – u kojoj pet izvođača hoda sa štapovima za hodanje ili kišobranima, stvarajući ritmizovani zvuk prema unapred isplaniranoj koreografiji, odnosno unapred definisanim ritmičkim obrascima zadatog putovanja.
Preostala dva Kagelova dela se opiru klasifikaciji u okviru uobičajenih stilskih odrednica. Kao uvek prisutne elemente navodi se izostanak homogenog muzičkog jezika, avangardna istraživanja u oblasti “mešanih medija”, verbalni angažman izvođača, aleatoričke postupke, glumačke postupke umesto “muzičarskih” itd.